Anketa School Education Gateway o vrednovanju

School Education Gateway objavio je rezultate ankete o vrednovanju za učenje (formativno i sumativno) u članku:

https://www.schooleducationgateway.eu/en/pub/viewpoints/polls/poll-on-assessment-for-learnin.htm

Zaključak istraživanja jest da učitelji koriste oba oblika vrednovanja u nastavi. Ipak, većina metoda vrednovanja koje koriste polaze od učitelja i usmjerene su na vodstvo učitelja u usporedbi s metodama koje polaze od učenika poput vršnjačkog i samovrednovanja. U prosjeku jedan od pet učitelja ili manje koriste digitalne alate koji poboljšavaju i pomažu uporabu i implementaciju formativnog vrednovanja. Najpopularnije metode koje se koriste su kvizovi i kratki testovi, učiteljska opažanja i konačni rezultat.

European Schoolnet i Hrvatska

Hrvatska je postala članicom European Scoolnet-a.
European Schoolnet je mreža 34 europskih ministarstva obrazovanja, a smještena je u Briselu. Kao neprofitnoj organizaciji, cilj joj je inovacija poučavanja i učenja i uključivanje minstarstva obrazovanja, škola, nastavnika, istraživača i partnera u industriji.


Između ostalog, pružaju podršku školama u Europi pri transformaciji procesa obrazovanja za 21. stoljeće i digitalna društva, primjenjujući standarde za 21.stoljeće za inkluzivno obrazovanje. Na poveznici moćete pronaći smjernice za okruženja učenja:

http://www.eun.org/news/detail?articleId=1012121

Radionica: Kooperativno učenje

Radionica kooperativnog učenja. Podijeljeni smo u skupine po pet članova. Svakom od člana skupine dodijeljena je uloga. Jedan član je zadužen za organizaciju rada, drugi za izvještavanje, treći za pridržavanje vremenskih rokova pojedinih dijelova zadataka, četvrti za prikupljanje materijala, a peti za ohrabrivanje i poticaj u radu. Nakon završetka prezentirali smo svoj rad.

Prvi dan tečaja na Islandu

Danas je prvi dan tečaja na Islandu "Assessment for learning Creative and diverse assessment methods for education in the 21st century“.
Učenje o kooperativnoj metodi.

O učenju i mozgu

Metoda učenja i poučavanja "brain-based learning" temelji se  na najnovijim istraživanjima o mozgu, kako mozak uči, uključujući faktore poput kognitivnog razvoja i kako učenici različito uče prema dobi i socijalnom, emocionalnom i kognitivnom sazrijevanju.



Pri tome, nužno je povezivati već naučeno s novim spoznajama, jer poznavanje neke teme pomaže prisjećanju starijeg gradiva obzirom da aktivira kora mozga. Istraživanja su pokazala da pri prepoznavanju neke riječi koju smo nekada čuli, bez obzira što ne znamo njeno značenje, MRI pokazuje pojačanu aktivnost u određenim dijelovima mozga. Stoga je važno na početku sata dati pregled nekih ključnih pojmova važnih za lekciju ili dati učenicima priliku da letimično pregledaju lekciju prije same obrade. Dodatan susret s novim pojmom, dodatno će aktivirati koru mozga. Tako na primjer, napišemo li važne pojmove ili koncepte na ploču prije samog sata obrade, mozak učenika će biti spreman i aktiviran kada se s njima susretne u samoj obradi te će biti spremni za hipokampus, odn. za ponavljanje s novim informacijama s kojima se susretnu na satu.




Kada pomažemo učenicima shvatiti pojmove i koncepte o kojima govorimo na satu, oni mogu posvetiti više radne memorije za procesiranje i analizu ideja, stvaranje veza i aktivno procesiranje novih informacija, a manje će memorije biti potrebno za dešifriranje novih pojmova. Jednako tako, ako ponavljamo gradivo u sklopu novog učenja, pohranjene informacije se reaktiviraju. Tu se javlja prilika za veću aktivnost učenika, kroz rješavanje problema, dodavanjem novih pristupa rješavanju problema kroz raspravu i međusobnu suradnju učenika. Da bi riješili neki problem, učenici se moraju služiti naučenim iz memorije i različitih kategorija da bi ih uklopili u nove uvide i situacije.

Rješavanje problema

Kada se vještine i činjenice poučavaju i vježbaju kao dio rješavanja kompleksnih, ali zanimljivih i smislenih problema, učenje je kvalitetnije, a samopouzdanje učenika jače. Davanjem inicijative učenicima i buđenjem njihova interesa o primjeni nekog koncepta i procedura u stvarnosti, dajemo im osjećaj da je učenje korisno i vrijedno njihova truda. To je učenje budućnosti. Štoviše, kada učenici vide vrijednost onoga što "moraju" naučiti, motivirani su za izgradnju osnovnih temelja postizanja osobnih ciljeva u životu.

Učenje istraživanjem i otkrivanjem je motivirajuće, uspješnije i manje stresno kad su učenici upoznati s ciljevima sata. Sudjelovanjem u takvom tipu nastave osim proceduralnog učenja, učenici shvaćaju da imajući stečene vještine i znanja laše rješavaju probleme što učenje čini većim užitkom.
Započnemo li sat provokativnim pitanjem, možemo pridobiti pažnju učenika i pokrenuti raspravu o nadolazećoj lekciji. Na primjer, uvod u lekciju možemo potaknuti pitanjima što učenici predviđaju na koja mogu odgovoriti na različite, kreativne načine u svoje dnevnike. Kad zabilježe svoja predviđanja, uložit će veći interes za učenje o temi da vide jesu li bili u pravu. Pri tome je važno naglasiti na predviđanja ne moraju biti točna, već da imaju priliku isprobavati postavljati pitanja i vidjeti koji je rezultat toga. Njihov mozak će vam biti zahvalan.

Članak djelomično preveden s TeachTought stranice. Puni članak:
http://www.teachthought.com/learning/why-brain-based-learning-means-always-connecting-old-knowledge-with-new/