Radio emisija s učiteljem Trajbarom o Islandu

 U diseminaciju nakon tečaja na Islandu, uključili smo i učenike. Pogledajte razgovor s učiteljem Sinišom Trajbarom nakon njegova usavršavanja tamo:

https://strahominci.eu/ Ugostili smo učitelja TZK, Sinišu Trajbara da bismo ga ispitali kako mu je bilo u posjetu islandskim školama. Kako naš učitelj puno putuje, iskoristili smo priliku da porazgovaramo i o njegovim ostalim putovanjima po svijetu. Uživajte! :)

5. dan na Islandu i obrazovni sustav

 5. dan ostvaren je posjet školi Háaleitisskóli https://haaleitisskoli.grunnskolar.is/ gdje je naš učitelj Siniša Trajbar proveo umrežavajući se s ostalim sudionicima i učeći o obrazovnom sustavu Islanda.

Obrazovanje na Islandu

• Predškola 1-6 godina

• Osnovna škola 6-16

• Srednja škola 16-19

• Sveučilište 19 nadalje

Predškolska ustanova (Leikskóli)

Predškolsko obrazovanje zakonom je definirano kao prva razina obrazovnog sustava, pružajući obrazovanje i skrb djeci koja nisu navršila šest godina života, a tada počinje obvezno obrazovanje. Zakon o predškolskim školama br. 90/2008.

Sva djeca imaju pravo na rani i predškolski odgoj i obrazovanje

– Obično između 18 i 36 mjeseci

• ECEC se vodi nacionalnim temeljnim kurikulumom

• Mjesto je zajamčeno u vrtiću

– U 2019. godini 95 % djece u dobi od 2 do 3 godine pohađalo je ustanove ranog i predškolskog obrazovanja

– Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju dobrovoljno je

• Pristupačnost

– Na Islandu općine imaju zakonsku dužnost pružati i financirati i usluge vrtića sa sjedištem u centru i kod kuće, a obitelji plaćaju sudoprinos.

Obvezno obrazovanje (grunnskóli)

Obvezno obrazovanje organizirano je u sustav jedinstvene strukture, odnosno osnovno i niže srednjoškolsko obrazovanje dio je iste školske razine, a općenito se odvija u istoj školi. 

Zakonodavstvom o obveznom obrazovanju propisano je da je obrazovanje obvezno za djecu i adolescente u dobi od šest do šesnaest godina. Zakon o obveznim školama br. 91/2008.

Geografska pristupačnost

– Dužnost je lokalnih općina osigurati da sva djeca od šest do šesnaest godina mogu pohađati školu.

– Djeca koja žive u ruralnim područjima svakodnevno se voze autobusima u školu i iz nje, besplatno

Uvjeti upisa i izbor škole

– Zakonom o obveznim školama iz 2008. propisano je da su sva djeca i adolescenti u dobi od šest do šesnaest godina dužni pohađati školu

– Dužnost je lokalnih općina osigurati da sva djeca od šest do šesnaest godina pohađaju školu

– Prema zakonu, obvezno obrazovanje počinje u kalendarskoj godini u kojoj dijete navršava šest godina i završava na kraju proljetnog roka godine u kojoj dijete navršava 16 godina

Dobne razine i grupiranje učenika

– Obvezno obrazovanje organizirano je u sustav jedinstvene strukture, odnosno osnovno i niže srednjoškolsko obrazovanje dio je iste školske razine i obično se odvija u istoj školi

– Škole se organiziraju u nastavu prema dobi od prvog do desetog razreda

– Nema odabira ili raspodjele po sposobnostima i djeca automatski rastu iz jednog razreda u drugi prema dobi

– Učionice se uglavnom dodjeljuju individualnim razredima, odnosno svaki razred ima svoju učionicu, a nastavnici se sele iz sobe u sobu

– Međutim, sve se više škola gradi s više mogućnosti fleksibilnosti kako bi učenici bili na otvorenim prostorima ili podijeljeni u skupine mješovite veličine, s povećanim mogućnostima individualizirane nastave i učenja

Gotovo sva djeca završavaju u istoj dobi osnovnu školu.

• Slijede isti ili sličan kurikulum do 15.-16. godine života

– Osnovna škola je obvezna

– Osnovne škole uglavnom vodi zajednica

– Sve financira zajednica

Srednja škola

• Svi učenici imaju pravo upisa u srednju školu

– Država je dužna osigurati mjesto za učenike srednje škole do 18. godine

– Srednje škole uglavnom vodi država, a sve financira država

• Učenici se mogu prijaviti gdje žele, ali većina škola bira učenike na temelju prosjeka ocjena iz ključnih predmeta

Struktura srednjoškolskog obrazovanja na Islandu (pojednostavljena verzija)

• Gimnazije koje pripremaju studente za fakultet (matrikulacija)

• Državni fakulteti (Fjölbrautaskólar) s naglaskom na matrikulaciju

• Državni fakulteti (Fjölbrautaskólar) s naglaskom na matrikulaciju i strukovne studije

• Strukovne škole

Kurkulum u srednjim školama

• Sve akademske škole izrađuju vlastiti kurikulum

– Nijedna druga škola na Islandu nema isti kurikulum

• Škole moraju imati određenu količinu matematike, islandskog jezika, engleskog, danskog i trećeg jezika

• Prema nacionalnom vodiču za kurikulum, ispit matrikulacije, kojim se zaključuje viša srednjoškolska razina, mora uključivati tečajeve s različitim razinama snage kako bi se osigurala dublja znanja i vještine

• Očekuje se da će Ravnateljstvo za obrazovanje provoditi reviziju svake srednje škole svakih pet godina

– Sve revizije objavljuju se na internetu

Nacionalni vodič za kurikulum temelji se na šest temeljnih stupova:

• Pismenost u najširem smislu

• Obrazovanje prema održivosti

• Zdravlje i dobrobit

• Demokracija i ljudska prava

• Jednakost

• Kreativnost

Ključna kompetencija je povezivanje temeljnih stupova s ciljevima studentske kompetencije, a svaki izbor gradiva i sadržaja studija, poučavanja i igre trebao bi odražavati te temeljne stupove.

Strukovne škole

• Mnoge više srednje škole na Islandu kombinirane su škole, odnosno nude i opće i strukovno obrazovanje. Institucije koje nude i opće i strukovno obrazovanje ponekad imaju učionice u odvojenim zgradama.

• U strukovnom obrazovanju na višoj srednjoj razini studij mora biti i teorijski i praktični te se formira što kohezivnijom cjelinom kako bi se učenicima omogućilo bolje razumijevanje povezanosti njegovih teorijskih i praktičnih aspekata

• Za certificirane obrte postoje majstorski ispiti. Oni su odgovornost dotične trgovine.

• Oni koji su završili majstorski ispit mogu postati majstori nakon određenog razdoblja radnog iskustva i naprednog studija.

4. dan na Islandu i ekskurzija

 Ekskurzija na Islandu “Contexts4Content”: The Golden Circle: Þingvellir, Geysir, Gullfoss

Ready Set Step Up - Erasmus+ KA1 OŠ Strahoninec | Facebook

Terenski projekti: "Contexts4Content" u organizaciji English Matters daju pristup kulturnom, povijesnom, geografskom, geološkom duhu Islanda kroz društveni aspekt dijeljenja iskustva, s kurikularnim fokusom na temu tečaja.

Na ekskurziji sudionici su slijedili korake ranih vikinških doseljenika među geološkim čudima 

zona pukotina.

Donosimo prezentaciju s tečaja o geografskim obilježjima Islanda:

https://drive.google.com/file/d/1yEB-aOPbSj-uDlwYQAbYye2y94y__gKx/view?usp=sharing

3. dan na Islandu - posjet školi

Treći dan organiziran je posjet islandskoj školi https://breidagerdisskoli.is/ gdje učenici imaju satove domaćinstva, tjelesnog, tehničkog u vrhunski opremljenim učionicama.

domaćinstvo

peć za izradu keramike

bazen za plivanje

tehnička kultura

šivaći strojevi

učiteljski ured

glazbena kultura

Slobodno vrijeme u Sky Lagoon

Sky Lagoon su islandske potpuno nove geotermalne toplice. Nalazi se nekoliko minuta od Reykjavika. Osim što se mogu upijati pogledi na beskonačni rub s oceanske strane, nudi turističku ponudu i obećava pomlađivanje u jedinstvenoj sauni s najvećim pojedinačnim prozorom na Islandu; prikazuje prekrasan pogled na oceanski rub. Sve je to, i još mnogo toga, predstavljeno u ritualu koji izaziva strahopoštovanje u sedam koraka i počast islandskoj kulturi kupanja.

1. dan na Islandu

 Prvog dana tečaja u organizaciji tvrtke English Matters naš učitelj Siniša Trajbar upoznao je nove kolege iz 20 zemalja i umrežio se s njima. Uvodna sjednica uključivala je predstavljanje tvrtke English Matters i njihovu suradnju s islandskim školama i sveučilištima diljem EU-a. Cilj za ovaj tjedan je povezati se s drugim nastavnicima i podijeliti naš europski Erasmus+ duh prakticiranjem otvorenosti, povezanosti, zajedništvo kroz dijeljenje i zajedničko učenje.

Radionica: Kooperativno učenje

Radionica kooperativnog učenja. Podijeljeni smo u skupine po pet članova. Svakom od člana skupine dodijeljena je uloga. Jedan član je zadužen za organizaciju rada, drugi za izvještavanje, treći za pridržavanje vremenskih rokova pojedinih dijelova zadataka, četvrti za prikupljanje materijala, a peti za ohrabrivanje i poticaj u radu. Nakon završetka prezentirali smo svoj rad.

Prvi dan tečaja na Islandu

Danas je prvi dan tečaja na Islandu "Assessment for learning Creative and diverse assessment methods for education in the 21st century“.
Učenje o kooperativnoj metodi.

Znamenitosti Islanda (2.dio)

Blue Lagoona:

Posjet školi:

Znamenitosti Islanda

Učiteljica likovne kulture Marina Mrazović i učiteljica tehničke kulture Katica Mikulaj Ovčarić stigle su u Island gdje će pohađati tečaj u sklopu projekta "Assessment for Learning". Prije početka tečaja posjetile su neke od atrakcija Islanda.

Gejzir Strokkur: https://scontent-vie.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/22729196_10154980837371297_6500090638870153675_n.jpg?_nc_cat=0&oh=958c433408fc01a4c2f065946c622d37&oe=5BB50756

Golden Circle:

Tečaj na Islandu: Vrednovanje za učenje

Tema tečaja na Islandu je "Assessment for learning Creative and diverse assessment methods for education in the 21st century“. Glavni fokus ovog tečaja biti će kako koristiti vrednovanje kao alat za učenje. Polaznici će ispitati različiti niz metoda vrednovanja uz formativno i sumativno, poput metoda za kreativnije i različite oblike rezultata učenja koji proizlaze iz metoda poučavanja kao što je suradničko učenje. Sudionici će istražiti kako se mogu vrednovati širi setovi vještina i kako interkulturalni pristupi i mješovito učenje (engl. blended learning) može potaknuti širi niz interkulturalnih kompetencija i kreativnosti te kako se one mogu vrednovati.
Osim toga, nastavnici će imati priliku ispitati neke od fleksibilnijih tehnoloških aplikacija za vrednovanje i kako upotrebljavati široki spektar procjena – npr. metode vršnjačkog i samoocjenjivanja, identificiranje intertekstualnosti i promišljanje kako vrednovati kreativnost i meke (engl. soft) vještine. Nastavnici će razmatrati holističko vrednovanje – kako projektno učenje može obuhvaćati širok niz vještina i kompetencija za vrednovanje.

Prva mobilnost: Island

Jedna od prvih mobilnosti u našem projektu je...

Snježni pozdrav iz Finske

Danas smo posjetili Nacionalni park Koli koji je gotovo cijeli pod snijegom i nalazi se oko šezdesetak kilometara od Joensuua.

Koli je bio dio Karilidskih planiha koje su bile visoke gotovo kao Himalaja prije 1,9 milijardi godina. Najviši vrh nalazi se danas na 347 metara nadmorske visine. Lokalno pivo ima zbog toga naziv "347". Početkom dvadesetog stoljeća bio je najposjećenije mjesto u Finskoj zbog prekrasnog krajolika.

Prekrasni pogledi na zaleđeno jezero, šumski puteljci prekriveni bijelim pokrivačem iskoristile smo za fotografiranje. Iako nam je teško prihvatiti da u svibnju gazimo po snijegu, priroda u kojoj smo danas boravile doista je prekrasna.

   

Nakon uzbudljive šetnje skliskim šumskim puteljcima zajednički smo ručak iskoristili za izmjenjivanje mailova, faceebook profila s ciljem buduće zajedničke suradnje. Velik broj sudionika ovog usavršavanja dijeli lijepa mišljenja i iskustva s RH, ponosne smo što nas žele u svojim projektima u budućnosti. Cijelo smo poslijepodne iskoristili za izmjenjivanje iskustava i ideja te na planiranje različitih projekata koje bismo voljeli realizirati u narednim godinama.

Organizatori su nam za posljednji dan (11. 5. 2017.) isplanirali posjet Festivalu znanosti i tehnologije - SciFest On the Road.

http://www.scifest.fi/home_en.php

Sigurne smo da ćemo i tamo moći prikupiti mnoge nove ideje za našu školu. Nakon festivala čeka nas podjela certifikata i dugi put do Zagreba.

Uskoro s vama, Vesna i Dijana.

Finske moderne škole

Povjerenje je temelj svega. Rečenica je koju smo danas čule u mnogim školama koje smo posjetile. U ranim jutarnjim satima posjetili smo novo izgrađenu osnovnu školu Karhunmäki primary school. Pri samom ulasku u školu ostale smo fascinirane. Teško je riječima prepričati što sve nova škola u Finskoj ima i kako to izgleda. Fotografije u nastavku mogu vam prenijeti barem tračak našeg oduševljenja.

Naše se oduševljenje ne temelji samo  na novom dizajniranom namještanju, kao ni na prepunim kabinetima opreme. Ono što nas je posebno oduševilo je funkcionalnost te škole. O načinima kojima je dizajnirana i na koji je način gradnje škole usklađena sa njihovim novim kurikulumom pričao nam je ravnatelj škole Timo Nykänen . Sav je namještaj u školi mobilan, fotelje, stolice, klupe, sve je na kotačima kako bi u kratkom roku učenici i učitelji mogli mijenjati prostor u kojem rade. Čak su i zidovi između učionica drveni i mobilni da bi se učionice mogle spojiti u veliki prostor u kojemu mogu učenici iz različitih razreda korelirati. Škola nema hodnike, prostor koji bismo mogli nazvati hodnicima ispunjen je manjim stolovima i foteljama koje također mogu služiti kao prostor za učenje. Kantina je u najvećoj prostoriji škole radi akustike, tj. da buka tijekom odmora za jelo bude što manja.

Učionica glazbene kulture nalazi se odmah do glavnog hola u kojemu je i pozornica, također planirano prema kurikulu, čak postoje i vrata koja iz učionice  vode na pozornicu.

Iako smo ostale bez riječi kad smo pogledale učionicu prepunu instrumenata, najzanimljivije nam je ipak bio podatak kako u toj učionici nema klupa,  jer učenici na satu glazbe ne čitaju i ne pišu, već pjevaju, sviraju i plešu.

Oprema za tehničku kulturu izgleda kao da ste ušli u trgovinu s alatima.

Iako imaju najbolju školu u Finskoj, učenici provode gotovo trećinu svojeg boravka u školi vani na zraku, čija je temperatura trenutno oko 0.

Nakon svakih 45 minuta rada svi učenici izlaze van na odmor od 15 minuta i tako tijekom cijeloga dana. Odmor za ručak traje 45 minuta. Pomislile smo da zapravo oni tu školu ni ne iskoriste koliko bi mogli J

Druga škola koju smo posjetili je srednja škola Lyseo secondary school at Koskikatu u samome centru grada. Građena je prije 10 godina  za učenike srednje škole, u samoj školi postoji više prostorija za odmor jer starije generacije učenika ne izlaze van iz škole. U takvim školama učenici s posebnim potrebama rade u manjim skupinama i nisu integrirani u razrede. Ravnateljica ove škole ističe da može kao problema nema, recept za takav život u školi je povjerenje. Svi predavači koji su nam tijekom današnjeg dana govorili o školstvu u Finskoj naglašavaju kako je ipak za odlično obrazovanje i dobar odgoj potrebno povjerenje. Između učenika, učitelja i roditelja i naglašavaju kako to nije slovo na papiru, oni to u svojim škola uistinu žive. Potvrda o uistinu pravom povjerenju u poučavanju jest i podatak da u Finskoj ne postoji inspekcija.

Moramo priznati kako smo pomalo i zavidne.